Od posljedica zagađenja okoliša ili zagađenja zraka u 2016. godini je umrlo 4,2 milijuna stanovnika našeg planeta, a onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru čiji su uzrok goriva i zastarjela tehnologija, prouzročilo je 3,8 milijuna smrti u istome razdoblju, stoji u izvješću WHO-a.
Oko 7 milijuna smrti godišnje pripisuje se lošoj kvaliteti zraka u otvorenim i zatvorenim prostorima, što je čini četvrtom najvećom prijetnjom ljudskome zdravlju na svijetu, iza visokoga krvnog tlaka, prehrambenih rizika i pušenja.
Slični podaci vrijede i za dvije prethodne godine.
Razina onečišćenja zraka i dalje je opasno visoka u mnogim dijelovima svijeta, stoji u novoj studiji WHO-a. Po najnovijim podacima čak 90 posto stanovnika svijeta udiše zrak prepun visoke razine štetnih onečišćivača. To su čestice koje lebde zrakom, a sadrže kiseline, metale, tlo i prašinu, poput sumporova dioksida i dušikova oksida.
Više od 90 posto smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenim zrakom događa se u državama s niskim i srednjim prihodima, većinom u azijskim i afričkim zemljama, a slijede ih zemlje s niskim i srednjim prihodima u istočnoj sredozemnoj regiji, u Europi te u Južnoj i Sjevernoj Americi.
WHO navodi da onečišćenje zraka predstavlja kritičan rizični faktor za razvoj nezaraznih bolesti te uzrokuje četvrtinu svih smrtnih slučajeva odraslih osoba od srčanih bolesti, 25 posto smrti od moždanih udara, 43 posto smrtnih slučajeva koje uzrokuje kronična opstruktivna bolest pluća (COPB) i 29 posto smrti od raka pluća.
Naslovna: bnn.ba // Tekst: HRT/HINA
